Donosimo članak iz časopisa TURIZAMinfo:
Vinske etikete koje govore o vinu i vinaru. Kada je zanimljiva i posebna, etiketa ne daje samo one nužne i potrebne informacije o vinu, već oslikava filozofiju i karakter vinara koji iza njega stoji.
Složit ćete se da zanimljiva etiketa, barem na prvu, privlači pažnju na vino, a kada uspije reflektirati sve ono što iza njega stoji, možemo reći da su i vinar i dizajner napravili dobar posao.
Većina vinarija odabire tradicionalan dizajn etiketa, koji evocira tradiciju, posvećenost i familijarnost – tako je to u svim vinskim regijama svijeta. No, neki od vinara ipak odlučuju otići korak dalje, svojim vinima dati novi pečat, pokazati da su drukčija, kao u najčešćem slučaju i oni sami. Da je etiketa uvijek bila odjeća vina i njegov značajan detalj, pokazuje nam i povijest.
KAMENOM DO ETIKETA
U početku, vino se u Europi proizvodilo u samostanima, za potrebe misnog slavlja, i njegova su distribucija i potrošnja bile pod isključivim utjecajem redovnika. Tijekom renesanse odnos prema hrani i vinu se uvelike promijenio. Počele su se profilirati regije koje su proizvodile bolja, kvalitetnija, nepcu ugodnija vina, pa je i tržište polako postajalo sve sofisticiranije i zahtjevnije.
Do 18. stoljeća francuski Bordeaux se profilirao kao najveći i najvažniji proizvođač finih vina koja su već počela razvijati sortne karakteristike. Takva priča tražila je da se pažnja posveti i etiketi, natpisu koji će ispričati priču vina u boci, pa su se osim u Francuskoj, etikete počele razvijati u Njemačkoj, Italiji i Austriji.
Prve etikete bile su jednostavne. Bio je to samo komadić papira špagom privezan za grlo boce. Kasnije se nadopisivala i informacija iz koje je vino regije. Do 1700. godine etikete su se dizajnirale na kamenu – izdubilo se ono što je trebalo biti napisano, kamen se umočio u tintu, otisnuo na papir i tako je nastajala etiketa. Zbog tako kompliciranog načina tiska, nije sva količina vina dobivala etiketu, već samo dio.
Do 1798. izumljena je litografija, pa su se etikete mogle tiskati u većim količinama. Kako su vina bila sve bolja i vinari na njih ponosniji, etiketom su željeli pokazati koliko je njihovo vino dobro. Stvaranje savršene etikete postalo je potrebno u poslovanju, pa su i dizajn i boje postali iznimno važni, jer su etikete zapravo bile jedini marketing vina. Postajale su šarenije i zanimljivije, propisano je koje informacije etiketa treba sadržavati, što se nije promijenilo do danas.
Etiketa govori priču vina i vinara, približava vino gostu i zapravo je dio uživanja u vinu, dio njegove promocije i marketinga. S rastom i razvojem hrvatske vinske scene velik broj vinara je napravio značajne iskorake u dizajnu etikete.
Ante Sladić
Obitelj Sladić u trećoj se generaciji bavi vinima, te su kroz etikete željeli ispričati priču o autohtonim sortama i svemu onome što su one značile kroz povijest. Dizajn etiketa potpisuje Damir Bralić, koji je napravio stvarno obiman posao. Svaka etiketa priča svoju priču o vinu.
Debit je nekada služio kao sredstvo plaćanja, pa su na etiketi različite novčanice kroz povijest. Maraština je bila lijek, a na lasini je crna ruža, jer je kroz povijest to bio njezin simbol, dok je na plavini morski pas modrulj. Debit pod imenom Oya Noya vezan je uz Dalmatinsku Zagoru, tamošnju povijest žutina, kako su se nazivala takva vina.
Kako nam kaže Ante Sladić, reakcije tržišta na etikete su odlične, od toga da su sommelieri i konobari motivirani da ispričaju priču s obzirom da je svaka etiketa gotovo kao šalabahter, do toga da brojni turisti dolaze u njihovu vinariju iako nisu probali vino, samo zato jer su vidjeli etiketu.
Sladić etikete su dobile nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva za najbolju ambalažu.
Benvenuti
Obitelj Benvenuti iz Kaldira kraj Motovuna u Istri za svoj je teran Santa Elisabetta prezentirala i drukčije etikete od standardnih za njihova vina.
Ilustraciju s ptičicama i Motovunom u pozadini radio je Antun Horvatović, a sam dizajn etikete Robert Radešić iz Pule. Ptičice i grablje simboliziraju tradiciju i očuvanje okoliša.
Etiketa je izazov, mali prostor na kojem treba puno toga reći: naglasiti osobnost vinara, priču vina i ideju koja iza njega stoji.
Piquentum
Etikete za vina Piquentum St. Vital godišta 2012/2013/2014 istarskog vinara Dimitrija Brečevića dizajnirane su na način da naglase razumijevanje prirode. Svaka je drukčija, no zajedno tvore priču o vremenskim uvjetima koji zapravo stvaraju karakteristike vina.
Ideja koja stoji iza dizajna je mogućnost da svatko vizualizira vrijeme koje je obilježilo pojedinu berbu, pa su tu krugovi kao meteorološki simboli kiše koji simboliziraju količinu padalina u pojedinoj godini. Kada se etikete za sva tri godišta promatraju zajedno, može se usporediti količina kiše.
Etiketu koja je nagrađena i nagradom za dizajn Red Dot Awards, potpisuje Studio Sonda iz Vižinade.
Iuris
Snažna osobnost vinara i enologa Domagoja Klasičeka krije se iza vinarije Iuris iz Osijeka. Etikete, kao i uostalom vina, su sve prije nego obične, a izdvojili smo dvije: Temperu i Jazz Vibes.
Ekspresivna etiketa Tempere označava i temperamentno vino koje se u boci nalazi. Riječ je o kupaži vinskih sorti iz dva odvojena položaja: Ravnih kotara i Brača. Etiketa simbolizira kopno i otok u vrtlogu dalmatinskih aroma.
Jazz Vibes je limitirana serija vinarije, osmišljena u suradnji s prijateljem vinarije i jazz glazbenikom Bornom Šercarom i kupaža je 60% cabernet sauvignona, 20% merlota i 20% plavca malog, hrabro vino nastalo umjetničkom interakcijom simbolizira jazz u boci.
Testament
Testament vinarija je na vinskom tržištu mladi brend, no kroz svoju komunikaciju prema kupcu progovara o bogatoj vinskoj prošlosti ne samo Dalmacije, već i Hrvatske.
Dizajn etiketa radila je Tonka Lujanac, a vino Dalmatian Dog ilustrirao je Henrik Schreiber, jedan od prvih švedskih turista koji je posjetio vinariju i ovdje dobio inspiraciju.
Za vino Mali t ilustrator je Davor Rukovanjski. Cilj etiketa bio je približiti se mlađoj generaciji i širem krugu kupaca koji ne znaju toliko o vinu, i staviti naglasak na samu filozofiju i karakter vinarije.
Vina namijenjena hrvatskom tržištu zadržala su ipak nešto tradicionalniju komunikaciju kroz sam logotip vinarije: vizualizaciju slova “t” u kojem se nalazi i priča vinarije.
Uspješnica na inozemnom, švedskom tržištu je vino Dalmatian dog Babić, koji upravo zbog etikete na kojoj je ilustracija dalmatinera potiče nevjerojatan interes kod tamošnjih kupaca.
Voštinić-Klasnić
Tomislav Voštinić je mladi vinar iz Graberja Ivanićkog čiji je fokus gotovo pionirsko promicanje autohtone sorte škrlet. Napravio je od nje prvi pjenušac, prvu vrhunsku kasnu berbu i prvi škrlet orange, a svoja vina doživljava kao umjetnički izričaj, što je pretočeno i u dizajn etiketa.
Etiketom dominira grafizam, a na stražnjoj strani se nalazi i opis svakog vina, napisan u obliku kratke pjesme.
Minimalistički oblici na etiketama inspirirani su okusima, aromama, položajem i drugim karakteristikama pojedinog vina, a etikete ostavljaju slobodu da ih svatko doživi kako želi – baš kao i umjetnost.
Za dizajn etiketa vinarije Voštinić-Klasnić zaslužan je studio Size. Naglašen je grafizam i estetika koja intrigira čime se kod konzumenta pobuđuje zapravo sasvim novi dojam o tradicionalnim sortama.
Mežnarić
Neke od najhrabrijih etiketa na hrvatskom tržištu dolaze nam iz vinarije Mežnarić. Radi se o vinariji koja se deklarira kao urbana, obiteljska craft vinarija, koja proizvodi sauvignon bijeli, pinot crni, silvanac zeleni, chardonnay, muškat žuti.
Dizajn etiketa radila je agencija Be Koncept (Emil Klonkay i Bruno Maglić), a pridružio im se i ilustrator Vedran Klemens. Upečatljivi likovi na etiketama su istovremeno pozitivni, avangardni i optimistični. Stražnja etiketa nosi i citate iz filmova, te zapravo poziva na jednu drugu dimenziju uživanja u vinu.
Vinar Hrvoje Mežnarić napravio je značajan iskorak u pogledu svojih vinskih etiketa. Ekspresivna ilustracija rad je Vedrana Klemensa, dizajn potpisuje Be Koncept, a na pozadini su citati iz kultnih filmova.